Direktor Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Agima Ljaljević kazala je za „Dan” da se ne vodi evidencija u bolnicama, zbog čega se postupkom namjernog abortusa prekidaju trudnoće kod žena. Ljaljevićeva ističe da se razlozi abortusa, prema obavezama evidentiranja zdravstvenih usluga ne vode, te ne postoje mehanizmi da se oni utvrde. Ona nije htjela da odgovori da li je došlo do povećanja broja abortusa proteklih godina, ali najavljuje da će biti sprovedeno istraživanje o namjernim prekidima trudnoća. „Dan” je prije nekoliko dana objavio da su prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje, samo u 2016. godini bila 763 namjerna prekida trudnoće, dok se prema podacima Monstata u prosjeku u poslednjih 15 godina rađa 109 dječaka naprema 100 djevojčica, odnosno za 10 odsto manje djevojčica (76 žena izvrši abortus zbog odabira pola).
– Uskoro će biti rađeno istraživanje u domaćinstvima, kojim koordinora Monstat, a u okviru istraživanja ispitivaće se i razlozi namjernih arteficijelnih abortusa. U Crnoj Gori je, kao i u velikom broju drugih zemalja, abortus pitanje slobode odlučivanja o planiranju broja i rasporeda trudnoća. Osnovni principi planiranja porodice su: sloboda, pravda i dobrobit. Kako je navedeno, pravo na abortus ima svaka trudna, poslovno sposobna žena, koja podnese zahtjev sa dokazima da trudnoća nije prešla 10 sedmica od dana začeća, na osnovu pisanog zahtjeva trudnice (Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoće), a uslov je da prekid trudnoće neće neposredno ugroziti zdravlje žene. Prema istom zakonu, prekid trudnoće se može izvršiti i poslije isteka 10 sedmica, do 20 sedmica od dana začeća – ističe Ljaljevićeva.
Ona objašnjava da se na osnovu medicinskih indikacija utvrđuje da li će doći do namjernog prekida trudnoće, ukoliko se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti teško narušavanje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja, ili poslije porođaja, „ukoliko se na osnovu medicinskih indikacija može očekivati da će se dijete roditi sa teškim tjelesnim ili duševnim nedostacima, kada je do začeća došlo u vezi sa izvršenjem krivičnog djela, ako postoji mogućnost da bi žena u toku trudnoće ili poslije porođaja mogla doći u teške lične ili porodične prilike. Prekid trudnoće iz stava 1 ovog člana odobrava komisija za prekid trudnoće” – objašnjava Agima Ljaljević.
D.B.
Rijetke komplikacije
Agima Ljaljević ističe da se abortusi vrše u strogo kontrolisanim uslovima i da su veoma rijetke komplikacije u ranoj trudnoći, ali teorijski je moguće da dođe do komplikacija.
– Na učestalost komplikacija utiču mnogi faktori, a posebno starost trudnoće, starost žene, njeno zdravstveno stanje, uslovi u kojima se vrši abortus, stručnost ginekologa koji vrši abortus. Iskustva pokazuju da, generalno vezano za sve abortuse, sve komplikacije, sem infekcije relativno su rijetke. Komplikacije abortusa u odnosu na vrijeme pojave mogu biti podijeljene na rane i kasne – navodi Ljaljevićeva.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.